Oročena štednja u 2026: gde su realne kamate
Oročena štednja u 2026: realne kamate na dinare i evre, porez na kamatu, NBS referentna stopa i konkretna računica zašto reklamiranih 5% retko dobiješ na ruke.
- Konto
- Štednja
- Obim
- 1.197 reči, 6 min
- Vodi knjigu
- Marko Nikolić

Prošle nedelje mi je u aplikaciji banke iskočila reklama: „do 5,15% godišnje na dinarsku štednju“. Zvezdica. Otišao sam u filijalu da pitam šta zvezdica znači. Odgovor: važi samo za nova sredstva, samo na tačno određeni rok, samo uz ugovaranje preko aplikacije. Za moj postojeći novac: 3,4%.
Ako si ikada pokušao da uporediš ponude banaka, znaš taj osećaj. Svaka reklama viče svoj broj, a niko ti ne kaže koliko ćeš stvarno dobiti na ruke.
Zato sam seo i uradio ono što uvek radim: prošao sam uporedne prikaze ponuda za devet banaka, proverio poreska pravila i odluke Narodne banke, pa sve preračunao na svojih 500.000 RSD. Evo šta sam našao.
Brzi pregled:
- Dinarsko oročenje na 12 meseci: orijentaciono 2,75-5,15% godišnje
- Devizno oročenje u evrima na 12 meseci: orijentaciono 0,40-3,50%
- Porez na kamatu: dinarska štednja 0%, devizna 15%
- NBS referentna stopa: 5,75% (nepromenjena u julu 2026)
- Najviše reklamirane stope su akcijske i uslovljene
Kolike su realne kamate na oročenu štednju u 2026?
Na dinarsko oročenje od 12 meseci banke u Srbiji u avgustu 2026 nude orijentaciono od 2,75% do 5,15% godišnje. Na deviznu štednju u evrima raspon je niži, od 0,40% do 3,50% za isti rok.
Brojevi su sa uporednih prikaza ponuda, provereni početkom avgusta, i važe kao orijentacija. Svaka banka menja uslove po iznosu, roku i tome da li si nov klijent, pa konačnu stopu uvek traži napismeno pre potpisa.
| Vrsta oročenja (12 meseci) | Kamata (NKS, orijentaciono) | Porez na kamatu |
|---|---|---|
| Dinarska štednja | 2,75-5,15% | 0% (oslobođena) |
| Devizna štednja (EUR) | 0,40-3,50% | 15% |
Raspon je ono što mene fascinira. Na 500.000 RSD, razlika između najslabije ponude od 2,75% i najjače od 5,15% iznosi 12.000 RSD godišnje. Isti novac, isti rok, ista država, a razlika od jedne prosečne mesečne račun-rate za struju i internet. Zato se isplati „prošetati“ između banaka pre oročenja.
Zašto banka reklamira 5% a tebi ponudi 3%?
Zato što je reklamirana stopa skoro uvek akcijska i vezana za uslove. Najčešći uslov je „samo za nova sredstva“: novac koji već držiš u toj banci ne kvalifikuje se, pa lojalni klijenti prolaze gore od novih.
Drugi trik je rok. Akcija važi za tačno 13 ili 25 meseci, a kad rok istekne, ugovor se često automatski reoročava po standardnoj stopi koja je znatno niža. Ako ne odreaguješ u roku od par dana, sledećih godinu dana sediš na 2% umesto na 5%.
Treći detalj: NKS i EKS. Kod štednje obično nema naknada, pa su nominalna i efektivna stopa iste ili vrlo blizu. Ali proveri EKS u ugovoru, jer je to broj koji stvarno dobijaš.
Moje pravilo: akcijsku stopu uzimam samo ako uslove ispunjavam prirodno, bez prebacivanja celog finansijskog života u novu banku zbog jedne godine kamate.
Koliki je porez na kamatu i zašto dinarska štednja prolazi bolje?
Kamata na dinarsku štednju je oslobođena poreza. Na kamatu od devizne štednje plaća se porez od 15%, koji banka obračuna i uplati umesto tebe, pa ti legne neto iznos.
Ovde dugujem ispravku. U junskom poređenju štednog računa i oročenja računao sam porez od 15% i na dinarsku kamatu. Proverio sam u međuvremenu poreska pravila: dinarska štednja je oslobođena, porez važi samo za deviznu. Moja tadašnja računica je dakle bila konzervativna, dinarsko oročenje prolazi još bolje nego što sam napisao.
Evo kako to izgleda na konkretnim brojevima:
- Dinari: 500.000 RSD na 12 meseci uz 5,15% donosi 25.750 RSD kamate. Poreza nema, neto je 25.750 RSD.
- Evri: 10.000 EUR na 12 meseci uz 3,50% donosi 350 EUR bruto. Porez od 15% odnese 52,50 EUR, neto ostaje 297,50 EUR, što je efektivnih 2,98%.
Da li ste znali: depoziti u bankama u Srbiji osigurani su po zakonu do 50.000 EUR po deponentu po banci, i to važi i za dinarsku i za deviznu štednju. Sve preko tog iznosa u jednoj banci je nepokriveno, pa veće sume ima smisla podeliti na više banaka.
Devizna štednja i dalje ima svoju ulogu, ali kao zaštita od slabljenja dinara, ne kao mašina za prinos. Ko čuva evre za trošak koji dolazi u evrima, oročava evre. Ko juri kamatu, trenutno je nalazi u dinarima.
Šta NBS referentna stopa govori o budućim kamatama?
Narodna banka Srbije je u julu 2026 zadržala referentnu stopu na 5,75%. Kamate na štednju se kreću u senci te stope: dok je referentna visoka, banke mogu da plate pristojnu kamatu, a kad NBS krene sa snižavanjem, ponude na štednju obično krenu za njom.
Za štedišu to znači jednostavnu stvar: stopa koju danas zaključaš na 12 meseci ostaje tvoja do isteka roka, šta god NBS radila u međuvremenu. Ako ciklus snižavanja krene, današnjih 5% na dinare izgledaće vrlo dobro za godinu dana.
Ali neću da glumim proroka. Ne znam kada će stopa krenuti dole, ne zna to pouzdano niko van Izvršnog odbora NBS. Zato ne stavljam sve na jedan rok, nego delim.
Kako ja biram rok i banku
Koristim lestvicu oročenja: deo novca na 3 meseca, deo na 6, deo na 12. Svaka tri meseca nešto dospeva, pa imam pristup delu novca bez razročavanja, a duži rokovi hvataju veće stope. Hitni fond ne oročavam nikad, on stoji likvidan i to je njegov posao.
Pre potpisa ugovora o oročenju proverim pet stvari:
- Da li je stopa akcijska i koji je tačan uslov (nova sredstva, iznos, kanal ugovaranja)?
- Koliki je EKS, ne samo reklamirani NKS?
- Da li je stopa fiksna do isteka roka?
- Šta se dešava ako razročim ranije: gubim svu kamatu ili dobijam stopu po viđenju?
- Šta biva po isteku: automatsko reoročenje po kojoj stopi, i koliko dana imam da reagujem?
Peto pitanje je najpodcenjenije. Banka na akciji zaradi tvoju pažnju, a na tihom reoročenju po niskoj stopi zaradi novac. Stavim podsetnik u kalendar nedelju dana pre isteka i tada ponovo uporedim ponude, kao da oročavam prvi put.
I na kraju, trezan pogled: ni najbolja dinarska stopa nije čarobni štapić. Uz inflaciju kakvu merim na svojoj korpi, oročenje čuva kupovnu moć, u dobrom scenariju je blago uveća. Novac koji ne diram godinama zato ide u investicije, o čemu sam pisao u tekstu o investiranju male sume, a oročenje koristim za srednji rok.
FAQ
Koliki je porez na kamatu od štednje u Srbiji?
Na kamatu od dinarske štednje porez se ne plaća, oslobođena je. Na kamatu od devizne štednje plaća se 15%, banka ga automatski obračuna i odbije, pa dobijaš neto iznos. Porez se plaća samo na kamatu, nikad na glavnicu.
Da li banka može da promeni kamatu tokom oročenja?
Kod klasičnog oročenja stopa je fiksna i važi do isteka ugovorenog roka. Promene tržišnih uslova ne diraju tvoj potpisani ugovor. Izuzetak su proizvodi sa promenljivom stopom, što mora jasno da piše u ugovoru, pa tu stavku uvek proveri.
Šta ako mi novac zatreba pre isteka roka?
Razročenje pre roka po pravilu znači gubitak cele ili skoro cele kamate, neke banke isplate samo simboličnu stopu po viđenju. Zato oročavam isključivo novac za koji sam siguran da mi ne treba do isteka, a rezervu držim likvidnu.
Da li je oročena štednja sigurna?
Depoziti su zakonski osigurani do 50.000 EUR po deponentu po banci, u to ulaze i dinarska i devizna štednja. Za sume preko toga, podela na više banaka je najjednostavnija zaštita.
Toliko od mene i mog kalkulatora. A ti: koju stopu ti je banka dala na poslednje oročenje, i da li je bila blizu one iz reklame?